Japanski Vrt (2. Dio)

2024 Autor: Sebastian Paterson | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 13:48

Japanski vrt: 1. dio, 2. dio, 3. dio, 4. dio.

• Japanski vrtni elementi
• Principi kompozicije
• Prostor i vrijeme

Japanski vrtni elementi

U japanskoj kulturi vrtlarstvo je visoka umjetnost koja je srodna i povezana je s umjetnošću kaligrafije i crteža tušem, slikanjem i arhitekturom. U središtu japanskog vrta nalazi se kuća sa čijih se prozora jasno vidi čitav vrt, što je nastavak unutrašnjosti kuće, kada se unutrašnji prostor kuće skladno stapa u prostor vrta oko kuće.

Pored ostalih arhitektonskih građevina, na mjestu japanskog vrta obično se nalaze i sljedeći elementi:

• voda, stvarna ili simbolična;
• kamenje ili grupe kamenja;
• kameni fenjer;
• čajnica ili paviljon;
• živa ograda, ograda ili zid, izrađeni u karakterističnom stilu;
• most do ostrva ili preko potoka;
• kamena staza;
• kamenjar;
• cilj;
• pagoda ili kiparska slika Bude.

U japanskom vrtu svaki od nabrojanih elemenata, koji imaju posebno simboličko značenje, u harmoniji je s ostalim elementima, što je ispunjeno dubokim filozofskim značenjem. Kineska i japanska filozofija tvrde da osoba može potpunije proživjeti svoj život, otvarajući se percepciji univerzalnih ritmova prirode. U japanskom vrtu osoba se prilagodi stanju vedrine i spokojstva, koja se postižu u procesu meditacije koja se prakticira u budizmu. Svi elementi japanskog vrta, njegovi zvukovi, boje i struktura, pažljivo i pažljivo kombinirani u jednu kompoziciju, namjerno utječu na sve organe percepcije tako da osoba upije ovu sliku harmonije ne samo vizuelno, već i uz pomoć sluha, miris i dodir.

Japanski vrt može u malom oponašati golemi krajolik gradeći umjetna brda, planine i ravnice, vodopade, jezera, staze i potoke. U sastavu japanskog vrta potrebno je uzeti u obzir različita gledišta vrta i ono što će se vidjeti sa svake od ovih točaka. U isto vrijeme, veliki značaj pridaje se objektima koji se nalaze izvan vrta i čine njegovu vidljivu pozadinu, poput planine, brda ili grupa drveća, koji se koriste kao sastavni dijelovi slikovitog sastava vrta, koji omogućuje vam vizualno proširenje granica vrtnog prostora. Ovaj princip razmatranja jedinstva prostora naziva se "shakkey", što se može prevesti kao "posuđeni krajolik".

Principi kompozicije

Prvo i najvažnije načelo Sakutei-Ki je:

"Prema položaju parcele i ovisno o strukturi vodenog krajolika, svaki dio vrta trebali biste ukrasiti ukusom, prisjećajući se kako se priroda predstavlja, pokazujući svoje karakteristike."

Sljedeća četiri principa kojih se treba pridržavati prilikom organiziranja japanske vrtne države:

• "Shotoku no sansui" ("prirodna planinska rijeka") - treba stvoriti nalik prirodi;
• Kehan no shitagau (slijedite liniju obale jezera) - treba planirati prema topografiji nalazišta;
• "Suchigaite" ("nepravilne numeričke vrijednosti") - kompozicije trebaju biti sastavljene od asimetričnih elemenata;
• "Fuzei" ("osećaj vetra") - treba zagrliti i zamisliti okolinu.

Da bi se prenio duh japanskog vrta, mora se zapamtiti da je priroda ideal kojem se mora težiti prilikom stvaranja. Priroda se može idealizirati ili simbolizirati, ali ne možete stvoriti ništa što priroda nikada ne bi mogla stvoriti. Na primjer, u vrt ne biste trebali postavljati kvadratni ili pravougaoni ribnjak ili fontanu, jer se to ne može naći u prirodi. Međutim, skupina kamenja može simbolizirati planine, jezerca - jezera, valoviti uzorak koji daju grablje na pješčanom vrtu - okeanu.

Slijedeći još jedan važan princip - princip ravnoteže, u japanskom "sumi", sve bi trebalo biti proporcionalno. Dakle, veličina kamena, gromade ili stijene, koja će na mjestu morati igrati ulogu planine, mora odgovarati veličini samog nalazišta. Stoga sve komponente za vaš vrt treba odabrati posebno pažljivo, s obzirom na njihovu proporcionalnost površini na kojoj će vrt biti postavljen.

Prostor i vrijeme

Kakav glupi slavuj!

Zamijenio je

bambusov pletić za sjenovitu šumu.

Takarai Kikaku (1661-1707)

Svaki japanski vrt ima ogradu, jer da bi služio kao osamljeno mjesto, vrt mora biti sigurno ograđen od vanjskog svijeta, ali također mora biti stvoreno sredstvo kroz koje će biti moguće ući u njega i napustiti ga. Ograde i kapije služe u ove svrhe, koje nisu manje važan dio japanskog vrta od lampiona ili kamena. Japanski vrt je mikrokozmos - zaseban svijet u kojem nema briga i briga. Ograda nas izolira od makrokozmosa - vanjskog svijeta, a kapija je granica na kojoj ostavljamo sve svoje svjetovne brige, a zatim se pripremamo za ponovno suočavanje s problemima koji postoje u velikom svijetu.

U japanskim vrtovima upečatljiva je i naizgled "praznina" prostora u dijelu vrta, koja je ključni element kompozicije japanskog vrta. Ovaj prazan prostor, na japanskom nazvan "ma", karakterizira prazninu, jaz, interval, intermedijarnost, lokaciju između drugih prostora, ljudi i predmeta. Prazan prostor "ma" definira elemente vrta koji ga okružuju, a sam je određen okolnim elementima. Takav "prazan" prostor je neophodan, jer bez "ničega" ne možete dobiti "ništa". Ovaj koncept je u skladu s duhom jin i jo, koji je poznatiji po kineskim riječima jin i jang.

Bezuvjetna praznina "ma" može se vidjeti u uvojcima uzoraka na bijelom pijesku koji okružuju kamenje u poznatom kamenjaru u Rean-jiju, a koji otkrivaju kontinuitet oblika i praznine na mjestu prostora koje zauzima filozofski koncept praznine. Princip ma ljepote može se vidjeti i tokom poznate japanske ceremonije čaja. Primjena principa "ma" može se primijetiti u prisustvu praznih prostora u čajani, koji odražavaju umjetničku sklonost jednostavnosti, suzdržanosti i asketizmu seoskog života, izraženu u tradicionalnim japanskim estetskim konceptima kao što su "wabi", "sabi"”I„ šibui” ².

U procesu stvaranja japanskog vrta, interakcija "wabija" i "sabija" je takođe ključna.

Koncept "wabi" može se protumačiti kao "jedinstven, odvojen, isključiv, osamljen".

"Sabi" definira vrijeme ili idealnu sliku i najispravnije je prevesti kao "patina, trag, otisak". Cementni fenjer može biti jedinstven, ali mu nedostaje savršen izgled. Kamen je možda star i prekriven mahovinom, ali u isto vrijeme, ako je u obliku kugle, tada će biti lišen "wabija".

Zauzvrat, koncept "šibui" može se tumačiti kao "rafinirano suzdržavanje". Za Japance je koncept "šibui" manifestacija najviše ljepote. "Shibui" se može opisati kao nedostižna ljepota koja može biti iluzorna za onoga koji ga pokušava stvoriti. Ova ljepotica je prirodna ili sadrži prirodnu komponentu. Shibui je ono što nam upada u oči uvijek iznova kad osjetimo da smo nešto propustili. Shibui se može odnositi na predmete, manire, ljudsko ponašanje, odjeću, hranu, bašte, gotovo svaki aspekt našeg života.

Manifestacija šibuje u prirodi može biti uređen vrt s ljubavlju, u kojem su umjetni predmeti skladna kombinacija materijala, dizajna, izrade i prirodnih ljepota. Ova prirodna ljepota može se manifestirati u obliku drveća ili patine koju su vremenom stekli različiti predmeti u vrtu. Ta plaketa vremena može nastati slučajno, ili nepažnjom ili jednostavno u procesu starenja ovog predmeta. Predmeti koji imaju dodir vremena mogu nam tiho reći o onome što novi ne mogu.

¹ Preveo Arushanyan Z. L.

² Steve Odin, Društveno ja u zenu i američki pragmatizam